Međunarodni sistem jedinica (SI), koji se bazira na jedinicama sekunda, metar, kilogram, amper, kelvin, mol, i kandela (osnovne jedinice), se revidira s ciljem ažuriranja definicije četiri jedinice. Očekuje se da će u novembru 2018. godine doći do revizije definicija za kilogram, amper, kelvin i mol i da će Generalna konferencija za tegove i mjere (CGPM), međunarodno tijelo odgovorno za globalnu uporedivost mjerenja, odobriti predložene definicije. Nove definicije bi trebale stupiti na snagu 20. maja 2019. godine.

Revidirane definicije će se bazirati na sedam fizičkih konstanti (na primjer, brzina svjetlosti, Plankova konstanta i Avogadrova konstanta) i stoga su inherentno stabilne. Veličine su izabrane tako da se revidirane definicije neće morati mijenjati kako se bi se prilagodile budućem razvoju tehnologija koje se koriste za njihovu realizaciju. Redefiniranje SI sistema jedinica na ovaj način je predviđeno rezolucijama CGPM-a usvojenim 2011. i 2014. godine. Dodatni zahtjevi navedeni u ovom rezolucijama će osigurati neometan prelaz na revidirane definicije. Većina korisnika neće primjetiti promjenu. Novo izdanje SI brošure će sadržati sve relevantne informacije za korisnike, te će biti dostupne nakon što se revidirane definicije službeno usvoje. Na raspolaganju će biti smjernice o praktičnoj realizaciji jedinica.

Neke informacije o tome kako će ove promjene uticati na različite oblasti mjerenja su date u nastavku:

• Kilogram će biti definisan prema Plankovoj konstanti, osiguravajući na taj način dugoročnu stabilnost SI skale za masu. Kilogram se može realizovati koristeći bilo koju odgovarajuću metodu (na primjer, Kibble (vat) vagu ili Avogadrovu metodu (gustoća rendgenske zrake kristala)). Korisnici će moći dobiti sljedivost prema SI sistemu jedinica iz istih izvora koji se trenutno koriste (BIPM, nacionalni mjeriteljski instituti i akreditovane laboratorije). Međunarodna poređenja će osigurati njihovu dosljednost. Vrijednost Plankove konstante će se izabrati tako da ne dođe do promjene SI jedinice kilograma u trenutku redefinisanja. Mjerne nesigurnosti koje će nacionalni mjeriteljski instituti ponuditi svojim klijentima će također ostati nepromjenjene.
• Amper i druge električne veličine, kako se u praksi realizuju na najvišem mjeriteljskom nivou, u potpunosti će se uskladiti s definicijama ovih jedinica. Prelazak iz konvencije 1990 na revidirani SI sistem jedinica će rezultirati malim promjenama u svim diseminiranim električnim jedinicama. Većina korisnika neće morati poduzeti nikakve aktivnosti jer će se vrijednost volta promijeniti za oko 0,1 PPM, a jedinica ohm će se promjeniti za još manje. Oni koji rade na najvišem stepenu tačnosti će možda morati prilagoditi vrijednosti svojih standarda i preispitati budžet svoje mjerne nesigurnosti.
• Kelvin će se revidirati bez naposrednog uticaja na praksu mjerenja temperature ili na sljedivost mjeranja temperature, i za većinu korisnika će proći nezapaženo. Redefinicija predstavlja osnovu za buduća poboljšanja. Definicija oslobođena materijalnih i tehnoloških ograničenja omogućava razvoj novih i preciznijih tehnika za temperaturna mjerenja koja su sljediva prema SI sistemu jedinica, posebno kada je riječ o visokim temperaturama. Nakon redefinicije, smjernice o praktičnoj realizaciji jedinice kelvina, kao i definisane skale ITS-90 i PLTS-2000, će podržati njegovu svjetsku diseminaciju opisujući primarne metode mjerenja termodinamičke temperature.
• Mol će se redefinisati u odnosu na određeni broj dijelova (atomi i molekule) i više neće zavisiti od  jedinice mase, kilograma. Sljedivost jedinice mola se još uvijek može uspostaviti koristeći sve prethodne pristupe uključujući, ali ne ograničavajući se na korištenje mjerenja mase zajedno sa tabelama atomske mase i konstantom Mu molarne mase. Promjena definicije mola neće uticati na atomsku masu i Mu će i dalje iznositi 1 g/mol, ali sada sa mjernom nesigurnošću. Ta nesigurnost će biti jako mala da se revidiranom definicijom mola neće zahtijevati nikakva promjena uobičajene prakse.

Revidirane definicije kilograma, ampera, kelivina i mola neće uticati na sekundu, metar i kandelu.

• Sekunda će se i dalje definisati prema hiperfinoj prelaznoj frekvenciji atoma cezijuma 133. Lanac sljedivnosti sekunde neće biti pogođen. Promjene neće uticati na jedinice za vrijeme i frekvenciju.
• Metar u revidiranom SI sistemu jedinica će se i dalje definisati prema brzini svjetlosti, jednoj od osnovnih konstanti fizike. Praksa mjeriteljstva za dimenziju se neće mijenjati, te će imati koristi od poboljšane dugoročne stabilnosti sistema jedinica.
• Kandela će se i dalje definisati prema Kcd, tehničkoj konstanti za fotometriju, te će se prema tome i dalje vezati za vat. Sljedivost kandele će i dalje biti uspostavljena sa istom mjernom nesigurnošću putem radiometrijske metode koristeći kalibrisane detektore.

SI sistem jedinica je revidiran nekoliko puta od 1960. godine kada ga je CGPM formalno usvojio. Međutim, redefinisanjem četiri osnovne jedinice u isto vrijeme je do sada nezabilježeno i zahtijeva istovremenu saradnju na globalnom nivou iz različitih oblasti mjeriteljstva. Kao i u prošlosti, posebno se vodilo računa da ne dođe do osjetnog uticaja na svakodnevni život, te da mjerenja urađena prema prethodnim definicijama jedinica ostanu validna u okviru njihovih mjernih nesigurnosti. Malo će korisnika izvan nacionalnih mjeriteljskih laboratorija primjetiti promjene. Postizanje eksperimentalne tačnosti i ispunjavanje uslova iz CGPM rezolucija predstavlja izvanredan uspjeh koji će osigurati da SI sistem jedinica nastavi da zadovoljava potrebe čak i najzahtjevnijih korisnika.